Skladišta podataka
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 29

Sadržaj:
1. Uvod
Skladištenje podataka je novi koncept koji se pojavio sredinom 90-tih godina 20. stoljeća. Warehousing koncept je skladištenje agregiranih, ekstrahiranih i filtriranih podataka u meta baze, koje omogućavaju slojevit, multidimenzionalni pristup podacima, kakav je potreban za donošenje odluka najvišeg strateškog nivoa.
Osnovni cilj skladištenja podataka je prikupljanje i distribucija informacija kroz preduzeće tj. korištenje bilo koje informacije, sa bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme, točnije ostvarenje principa "Biti uvijek na usluzi korisniku informacija".
S podacima se kroz povijest postupalo različito. Na samom početku razvoja informatičkih sustava podatke se čak uklanjalo sa sustava na posebne medije za pohranu podataka. Glavni uzrok za to je bila nedovoljno razvijena tehnologija. Međutim napredak na polju elektroničke industrije doveo je do znatnog poboljšanja performansi sustava.
Osnovna ideja skladištenja podataka je da se u njemu pohranjuju podaci namjenjeni za izvođenje poslovne analize, a pristup tim podacima je najefikasniji ako su ti podaci odvojeni od podataka pohranjenih u operacijskim sistemima. Razlog za pokretanje jednog takvog skupog i složenog projekta leži u činjenici da ako se taj projekt dobro i stručno napravi, on omogućuje svojim korisnicima dobivanje kvalitetne informacije u trenutku što je u današnjim uvjetima poslovanja ne samo poželjno već i neophodno.
Aktivnosti u izradi skladišta podataka su: analiza izvora podataka, postupak pripreme podataka, postupak uskladištenja podataka i analiza podataka.
Rudarenje podataka se može opisati kao netrivijalan proces identifikacije neospornih, novih, potencijalno korisnih i razumljivih uzoraka (eng. patterns) i odnosa (eng. relationships) među podacima u skladištu podataka. Ima više modela i algoritama koji se koriste, te se ovisno o primjeni odabire najpogodniji. Najpoznatije metode rudarenja podataka su: klasifikacija i regresija (algoritmi neuralnih mreža i stabla odlučivanja), klasteriranje (identificiranje i grupiranje sličnih podataka), sažimanje i vizualizacija, modeliranje zavisnosti, asocijacije i sekvencijalna analiza (analiza potrošačke košarice) te analiza vremenskih serija.
Tipična kompanija analizira samo deset posto prikupljenih podataka. Business intelligence je način kako iskoristiti preostalih devedeset posto. BI je krovni naziv za skup metoda, alata i aplikacija koje omogućavaju prikupljanje, analizu, distribuciju i djelovanje na osnovu poslovnih informacija, sa ciljem donošenja boljih poslovnih odluka. BI daje pogled na cijelu kompaniju, pri ćemu svatko može dobiti upravo onu informaciju koja mu je potrebna.
Na samome kraju ćemo nešto više reći o iskustvima u izradi skladišta podataka i prikazat ćemo jedan primjer izgradnje i uvođenja skladišta podataka u Hrvatski zavod za zapošljavanje.
2. Osnove skladištenja podataka
Skladištenje podataka je novi koncept koji se pojavio sredinom 90-tih godina 20. stoljeća. Razvio se zbog potrebe dobivanja informacija u kratkom vremenu, te služi kao potpora poslovnom odlučivanju. Skladište podataka sadrži golemu količinu podataka i omogućava da se na osnovu tih podataka dobiju kvalitetna izvješća koja pomažu odgovornim ljudima pri donošenju poslovnih odluka.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com